Puneći svoj automobil prije nogometne utakmice u septembru, Dave White mahnuo je svojoj partnerici Vicky i dvojici malih sinova kao i svake sedmice – nemajući ideju kako će mu se život dramatično promijeniti.Nakon samo 30 minuta igre, 31-godišnjak je doživio srčani udar na terenu, piše Daily Mail.Prije toga nije imao bolove niti druge simptome i uvijek se smatrao zdravim i aktivnim, svakodnevno je šetao i sudio nogometne utakmice jednom ili dva puta sedmično.Ipak, Dave iz Newporta u Shropshireu nije sam.Stručnjaci izvješćuju o zabrinjavajućem porastu broja mlađih od 40 godina u Velikoj Britaniji koji imaju srčani udar.Srčani udar uzrokuje iznenadni gubitak protoka krvi u dijelu srca, obično zbog začepljenja koronarne arterije. (Nasuprot tome, srčani zastoj, koji je Dave također doživio, je kada srce iznenada prestane pumpati zbog opasnog abnormalnog srčanog ritma.)’Između 10 do 20 posto mojih pacijenata sa srčanim udarom sada je mlađe od 40 godina’, kaže dr. Martin Lowe, kardiolog konzultant u bolnici St Bartholomew’s i bolnici Portland.’U SAD-u podaci pokazuju da je otprilike jedan od pet pacijenata sa srčanim udarom mlađi od 40 godina, a mi ga sustižemo u Velikoj Britaniji.’Kada sam bio mlađi liječnik, bilo je iznimno rijetko vidjeti mlade ljude – većina pacijenata bili su pušači u 50-im i 60-im godinama.’Dr. Joe Mills, kardiolog konzultant u Liverpool Heart and Chest Hospital, dodaje: ‘Stvarno smo primijetili trend da mlađi ljudi od srednjih 20-ih naviše imaju srčani udar, posebno u posljednjih pet godina.’Sada kao kardiolog, ne biste čak ni podigli obrve kada vidite nekoga u kasnim 30-ima – to postaje prilično tipično, što je zastrašujuće.’Dakle, što uzrokuje porast srčanih udara kod mlađih ljudi?Za to su krivi brojni čimbenici, uključujući lošu prehranu i pretilost, sjedilački način života, povećanje broja mladih ljudi koji razvijaju dijabetes tipa 2 (koji je povezan s gušćom i ljepljivijom krvlju što povećava rizik od krvnih ugrušaka i, zauzvrat , srčani udar), pušenje i alkohol, kaže dr. Lowe.Pretilost često dovodi do visokog krvnog tlaka, što može dodatno opteretiti arterije i srce, a apneja za vrijeme spavanja (poremećeni obrasci disanja noću koji uzrokuju privremeni prestanak disanja) također može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka.Drugi glavni uzrok je stres, kako objašnjava dr. Lowe: ‘Općenito svi živimo sa stresom, ali on može izazvati srčani udar ili promjenu srčanog ritma kod nekih ljudi, a kod drugih ne. Vidio sam veliki porast problema sa srčanim ritmom zbog stresa.’Profesor Thomas Lüscher, kardiolog konzultant u bolnicama Royal Brompton i Harefield u Londonu, kaže da stres aktivira simpatički živčani sustav, povezan s odgovorima ‘bori se ili bježi’, a to povećava otkucaje srca i može uzrokovati kontrakciju glavnih koronarnih arterija.To zauzvrat može uzrokovati pucanje plaka (tvar napravljena od masti i kolesterola koja se nakuplja unutar arterija), što dovodi do stvaranja ugrušaka unutar arterije. Kako ugrušak raste, može blokirati protok krvi i dovesti do srčanog udara. Dave vjeruje da je njegov napad uzrokovan stresom vezanim uz njegov posao čuvanja djece u dječjem domu i visokim razinama kolesterola za koje nije znao da ih ima.’Mjesec dana prije srčanog udara, pritisci mog posla postajali su mi sve veći nego inače, do te mjere da sam se slomio nakon smjene i bio na rubu davanja otkaza’, kaže.’Tinejdžeri o kojima brinemo mogu imati složene potrebe, pa posao može biti nepredvidiv. Bilo je to stresno vrijeme.’Što se tiče dana njegovog srčanog udara, kaže da je to bio ‘samo normalan dan, prošetao sam psa, a zatim sam otišao suditi neke nogometne utakmice – osjećao sam se dobro. Zadnje čega se sjećam je da sam bio na terenu. . . a onda sam se probudio u bolnici pet dana kasnije’.’Bio sam tako zbunjen zašto se to dogodilo u mojim godinama’, kaže Dave.’Uvijek sam bio aktivan – svaki dan šetam psa i sudim.’Ne pušim i gotovo ne pijem. Imam malo višak kilograma – možda oko 2. – ali to još uvijek nije imalo smisla.’Daljnji testovi su otkrili da unatoč tome što nema simptoma ili povijesti srčanih problema u svojoj obitelji, Dave ima visoke razine kolesterola (otprilike 8 mmol/L — trebale bi biti ispod pet), što povećava rizik od srčanog udara.’Moj kontrolni pregled je ovaj mjesec i imam toliko pitanja bez odgovora – poput zašto imam visok holesterol’, kaže.Dave se trenutno ne može vratiti na posao jer su lijekovi koje je uzimao od srčanog udara (statini, beta blokatori, aspirin i tablete za krvni tlak) izazvali nuspojave kao što su nedostatak zraka i nelagoda u trbuhu.Ako netko ima bolove u prsima koji bi mogli biti znak srčanog udara, treba ih pregledati unutar 30 minuta kako bi imali najveće šanse za potpuni oporavak i uspostavljanje normalne cirkulacije, savjetuje dr. Lowe.Stanice srčanog mišića bez kisika mogu preživjeti ako se protok krvi uspostavi unutar 30 minuta; nakon te tačke, stanice umiru i zamjenjuju se ožiljnim tkivom.’Mlađi ljudi gotovo uvijek ne prepoznaju simptome’, kaže dr. Mills. ‘Nažalost, mnogi misle da imaju probavne smetnje, a zapravo je srčani udar – mogu se osjećati vrlo slično.’Dakle, kako možete razlikovati probavne smetnje od srčanog udara?Dr. Lowe kaže da svatko ko nikada prije nije imao probavne smetnje ne bi trebao pretpostaviti da im to uzrokuje bol, osobito ako ima bilo kakve čimbenike rizika za srčani udar.’Ako se simptomi [obično nelagoda bilo gdje iznad dijafragme, ali najčešće na prsima, rukama, leđima, vratu ili čeljusti] pojave iznenada i traju više od 30 minuta, čine se \