Ljudsko tijelo ovisi o unosu vitamina putem hrane jer nije sposobno proizvoditi određene esencijalne hranjive tvari. Vitamini su ključni za različite procese u tijelu, djelujući kao kofaktori u kemijskim reakcijama potrebnim za ćelijski metabolizam. Klasificirani su u dvije osnovne kategorije: vitamini rastvorljivi u vodi i vitamini rastvorljivi u mastima.
Termin “vitamin” je skovao Kazimir Funk 1912. godine, a potječe od latinske riječi “vita” što znači život, i “amin” koji se odnosi na aminokiseline. Iako su prvobitno vjerovali da vitamini pripadaju grupi amina, kasnije se to pokazalo netočnim. Ipak, termin “vitamin” je ostao u upotrebi.
Vitamini su neophodni za normalne metaboličke reakcije u tijelu te mogu imati različite oblike. Na primjer, vitamin D može biti D3 ili D2. Vitamin A se često nalazi u hrani kao beta-karoten i zahtijeva dodatnu aktivaciju kako bi postao aktivan oblik vitamina. Osim toga, neki vitamini ovise o prisutnosti drugih vitamina za optimalno funkcioniranje.
Neki vitamini, poput vitamina C, djeluju kao antioksidansi te su važni za neutralizaciju slobodnih radikala u tijelu. Vitamini imaju različite uloge i izvore, a jedan od najvažnijih je vitamin D, koji se može dobiti iz izlaganja suncu ili prehrambenih izvora. Preporučuje se uzimanje vitamina D uz obrok zbog njegove rastvorljivosti u mastima, a mogu se kombinirati i s magnezijem i kalcijem radi maksimalne učinkovitosti.
Važno je voditi računa o doziranju vitamina D kako bi se izbjegli potencijalni rizici povezani s prekomjernim unosom. Prekomjerni unos vitamina D može dovesti do nakupljanja viška kalcija u tijelu, što može uzrokovati probleme s kostima i zdravljem bubrega i srca. Stoga je važno konzultirati se s medicinskim stručnjakom prije uzimanja dodataka vitamina D.