Jedan od glavnih preduvjeta dobrog zdravlja jest dovoljno kvalitetnog sna. Stručnjaci tvrde da postoje namirnice koje povoljno utječu na kvalitetan san i odmor kako bismo sljedeći dan dočekali spremniji za nove poslove i životne pobjede.
Prije spavanja možete konzumirati sedam vrsta hrane kako bi san bio kvalitetniji.
Čaj od kamilice
Vjerovatno već znate da čaj od kamilice spada u prirodne sedative. Sadrži antioksidanse koji mogu pospješiti pospanost, a pokazalo se da ispijanje prije spavanja poboljšava ukupnu kvalitetu sna.
Pureće meso
Nutricionisti tvrde da je pureće meso odlično za večeru ako želite dobro spavati. Puretina sadrži velike količine proteina i triptofana, a ove dvije tvari su poznate po smanjenju umora.
Bademi
Melatonin je jedna od onih tvari korisnih za kvalitetan san. Bademi su izvor melatonina i minerala magnezija koji također poboljšava san, a ova dva sastojka u kombinaciji odličan su izbor kao zdrav međuobrok prije spavanja.
Kivi
Ovo zeleno, ukusno voće, osim što je riznica vitamina C, bogato je serotoninom i antioksidansima, a oba mogu poboljšati kvalitetu sna ako se jedu prije spavanja.
Sok od višanja
Osim što je ukusan, sok od višanja sadrži hormon melatonin koji pospješuje san i može biti od velike pomoći da bolje i mirnije spavate.
Masna riba
Masna riba je bogata vitaminom D i omega-3 masnim kiselinama, a obje imaju svojstva koja mogu poboljšati kvalitetu vašeg sna.
Orašasti plodovi
Osim badema, kao hrana prije spavanja preporučuju se i orasi. Imaju nekoliko svojstava koja mogu pospješiti bolji san. Na primjer, izvrstan su izvor melatonina i zdravih masti.
Važna fiziološka funkcija
Spavanje je period tijekom kojeg se tijelo i mozak odmaraju i obnavljaju. To je prirodni proces koji se javlja kod svih sisavaca, uključujući i ljude. Ima mnoge važne funkcije za zdravlje.
Tijekom spavanja, tijelo se obnavlja i popravlja. Hormoni rasta se otpuštaju, a stanice se obnavljaju, što je ključno za oporavak nakon fizičkog napora.
Dobar san može poboljšati raspoloženje i smanjiti rizik od depresije i anksioznosti.
Tijekom spavanja, tijelo proizvodi i oslobađa proteine koji pomažu u borbi protiv infekcija, što znači da nedostatak sna može oslabiti imunosni sustav.
Spavanje ima važnu ulogu u procesima učenja i pamćenja, te se smatra važnim za kognitivne funkcije poput pažnje, koncentracije i kreativnosti.
Nedostatak sna može povećati rizik od bolesti srca, poput visokog krvnog tlaka, bolesti srca i moždanog udara.
Nedostatak sna može utjecati na hormone koji kontroliraju osjećaj gladi i sitosti, što može dovesti do povećanja tjelesne mase i povećanog rizika od pretilosti.
Odraslima se preporučuje osobama da spavaju između 7 i 9 sati dnevno, dok je za djecu i adolescente potrebno više sna. Važno je imati redovit raspored spavanja i stvoriti uvjete za dobar san, poput mirne i tamne spavaće sobe, udobnog madraca i jastuka te izbjegavanja stimulansa poput kofeina prije spavanja.