Magnezij je esencijalni mineral koji igra vitalnu ulogu u brojnim fiziološkim funkcijama u ljudskom tijelu. Uključen je u više od 300 enzimskih reakcija, pridonoseći različitim aspektima zdravlja, od održavanja jakih kostiju do potpore radu srca, pa čak i utjecaja na raspoloženje i mentalno blagostanje. Ljudsko tijelo dnevno treba 360 do 410 mg magnezija.
Magnezij je kofaktor u enzimskim reakcijama odgovornim za metaboliziranje hranjivih tvari, uključujući ugljikohidrate, proteine i masti. Pomaže u pretvorbi hrane u energiju i pomaže tijelu da učinkovito iskoristi primljene kalorije.
Primarni izvor energije u tijelu, adenozin trifosfat (ATP), zahtijeva magnezij za svoju sintezu. Bez odgovarajuće količine magnezija, proizvodnja energije može biti ugrožena, što dovodi do umora i smanjene fizičke sposobnosti, piše Times of India.
Magnezij je neophodan za održavanje jakih i zdravih kostiju. Djeluje u kombinaciji s kalcijem i vitaminom D za promicanje mineralizacije i strukture kostiju.
Nedostatak magnezija može dovesti do slabljenja kostiju i povećanog rizika od osteoporoze.
Magnezij igra ključnu ulogu u zdravlju srca. Pomaže u regulaciji krvnog tlaka jer utječe na širenje i sužavanje krvnih žila. Odgovarajuće razine magnezija povezane su sa smanjenim rizikom od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
Mišići, uključujući srce, oslanjaju se na magnezij za pravilan rad. Neophodan je za mišićne kontrakcije i opuštanje. Nedostatak može rezultirati grčevima u mišićima, slabošću i nepravilnim srčanim ritmovima.
Magnezij je uključen u prijenos signala između živčanih stanica i mišića. Pomaže u regulaciji neurotransmitera i ključan je za cjelokupnu funkciju živčanog sustava.
Niske razine magnezija mogu dovesti do simptoma kao što su trnci, utrnulost i grčevi mišića.
Magnezij igra ključnu ulogu u stvaranju proteina, što je neophodno za rast, popravak i održavanje tkiva u tijelu. Posebno je ključan za sintezu DNA i RNA.
Odgovarajuće razine magnezija povezane su s dobrim funkcioniranjem imunološkog sustava. Može pomoći tijelu u obrani od infekcija i bolesti.
Magnezij utječe na oslobađanje inzulina i unos glukoze u stanicama. Ima ulogu u metabolizmu glukoze i pomaže u regulaciji razine šećera u krvi.
Niske razine magnezija povezane su s inzulinskom rezistencijom, što može povećati rizik od dijabetesa tipa 2.
Sve je više dokaza da magnezij može utjecati na mentalno zdravlje i regulaciju raspoloženja. Uključen je u proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i može igrati ulogu u stanjima kao što su depresija i anksioznost.
Neka istraživanja pokazuju da dodatak magnezija može poboljšati raspoloženje i smanjiti simptome depresije.
Unatoč njegovoj važnosti, nedostatak magnezija nije neuobičajen, a mnogi ljudi ne konzumiraju odgovarajuće količine ovog minerala u svojoj prehrani.
Čimbenici kao što su loš izbor prehrane, određena medicinska stanja, lijekovi i prekomjerni unos alkohola mogu doprinijeti nedostatku magnezija. Simptomi nedostatka magnezija mogu varirati i mogu uključivati grčeve u mišićima, slabost mišića, umor, mučninu, gubitak apetita, abnormalne srčane ritmove i obamrlost ili trnce.
Teški nedostatak magnezija može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema, uključujući napadaje i abnormalne srčane ritmove.