Sigurno vam se neko u posljednje vrijeme požalio na spavanje.
Sa naglom promjenom vremena pojedini se žale na loš san, dok drugi ne mogu ujturu da se probude. Zašto je to tako, šta sve utiče na san i kako kvalitetnije da spavamo, otkrila je u emisiji “150 minuta” na Prvoj dr Irena Đorđević, psihijatar i psihoterapeut. Nesanica je u pojedinim situacijama normalna pojava, ali postoje i one koje otkrivaju zdravstveno stanje.
“Ovih dana je bilo malo poteškoća sa spavanjem, ali kada dođe do toga, onda se koriguje rutina koja prethodi spavanju i onda se to stabilizuje. Često u ovo vrijeme pričamo o sindromu proljećnog umora. To je jedan paradoks. Ulazimo u godišnje doba gdje se sve budi, a mi budemo umorni, tromi i pospani. Postoje brojni fiziološki procesi koji su na drugačiji način podstaknuti ljepšim vremenom. S druge strane, naš organizam je još uvijek u zimskom funkcionisanju. Ishrana je drugačija tokom zime, nemamo značajnu količinu svježeg voća i povrća, imamo manjak vitamina, nemamo dovoljno sunčeve svijetlosti. Imamo jedan nagli prelaz iz zime u proljeće i onda često dolazi do sindroma proljećnog umora. Potrebno je da se čitavo tijelo prilagodi”, rekla je doktorka.
Šta je zapravo nesanica i koliko sati spavanja je dovoljno?
“Ljudi imaju poteškoće sa spavanjem. Imaju problem da se uspavaju, bude se tokom noći ili se prerano bude. Utisak je da san nije adekvatnog kvaliteta. Uglavnom se govori da dužina sna treba da bude oko 8, 9 sati, ali to je izuzetno individulano. Ima ljudi koji kratko spavaju i odlično funkcionišu, dok je drugima potrebno mnogo više sna. To zavisi od genetskih predispozicija, starosne dobi, izloženosti stresu i od toga u kakvom je stanju čitav organizam”, objasnila je doktorka i dodala kako da znamo da li spavamo “pravilno”:
“Kada govorimo o tome šta je kvalitetan san, to je onaj koji okrepljuje i odmara. Kada se probudimo odmorni, to znači da je san bio adekvatan. Važno je kakav je naš kvalitet života. Kada je oštećen, tada prepoznajemo da ne spavamo dovoljno. Prvo se uočava pad koncentracije, osjećamo se razdražljivo, umorno, obavimo samo neke osnovne dnevne zadatke, a kasnije ni to ne obavljamo onako kako smo ranije. Dolazi do pada na planu volje i raspoloženja”, objasnila je dr Đorđević.
Kako da prepoznamo nesanicu?
“Bilo bi dobro kada bismo mogli da spavamo u kontinuitetu. Kratko popodnevno spavanje može da koristi. Ljudi često san regulišu lijekovima jako dugo i to na svoju ruku. Godinama spavaju tako, a to je nešto što je vrlo loše i moram da apelujem da se to ne čini.Nesanica uvijek ima razlog. Nesanica od nekoliko dana je u redu. Međutim, kada to traje dvije nedjelje i više, onda govorimo da je prisutna nesanica. Ona prve tri nedjelje može da se reguliše lijekovima koji služe za uspavljivanje, ali nakon toga se traži dublji uzrok. Često može da bude anksioznost, depresija ili drugi poremećaj”, rekla je doktorka i otkrila trik koji pomaže da lakše utonemo u san:
“Sat vremena prije nego što krenete na spavanje, isključite sve uređaje koji ometaju san, odložite mobilni telefon. Treba da sprovodimo sve ono što nas umiruje, da uvedemo neke rituale poput tople kupke, čaja, umirujuće muzike i da polako umirimo čitav organizam. To je higijena sna”, objasnila je dotkorka.
(MONDO)