Konzumiranje voća, povrća i integralnih žitarica je važno za opšte zdravlje i smanjenje rizika od razvoja hroničnih bolesti. U redu je povremeno uživati u hrani koja se možda ne smatra zdravom, ali gastroenterolog Sarmed Sami kaže da postoje namirnice kojima pristupa sa velikim oprezom. Tačnije, pet ih u potpunosti izbjegava.
Meso koje je dimljeno, sušeno, soljeno ili je u pripremi dodato konzervanse. Sami izbjegava u širokom luku. Prerađeno meso uključuje kobasice, slaninu, šunku i delikatesno meso. Prerada mesa može pomoći da se poboljša njegova tekstura i rok trajanja, ali ako se jede u višku, može i štetiti našem zdravlju, piše Indek Fit.
„Prerađeno meso ima malo vlakana i puno zasićenih masti. Ja to ne jedem“, dodaje dr. Sam.
U mliječne proizvode spadaju mlijeko, kajmak i sir, a snabdijevaju organizam proteinima i izvor su kalcijuma. Ali dr. Sami tvrdi da nisu za svakoga. Intolerancija na laktozu je jedna od najčešćih intolerancija na hranu.
Ovo stanje može dovesti do neželjenih simptoma nakon konzumiranja mliječne hrane jer laktoza nesvarena prolazi u debelo crijevo, gdje je fermentišu bakterije. Simptomi uključuju nadimanje, bol u stomaku, gasove i dijareju.
„Ova hrana ima tendenciju da bude bogata mastima, iako su dostupne varijante bez masti. Zasićenim mastima je potrebno duže da se svare, što može pogoršati probleme sa varenjem i simptome refluksa, a također doprinosi upali u crijevima. Takođe, mliječni proizvodi sa visokim sadržajem masti mogu da poremete crijevne bakterije“, ističe ljekar.
Pržena hrana može izazvati stomačne tegobe jer usporava pražnjenje želuca zbog velike količine masti. Prekomjerna potrošnja masti može dovesti do stresa proizvodnje žuči, izazivajući simptome kao što su nadimanje, mučnina i grčevi.
Visoke temperature koje se koriste za prženje hrane takođe proizvode jedinjenja koja tijelo teško razlaže, što može doprinijeti upali i oksidativnom stresu u digestivnom sistemu.
„Konzumiranje slatkih napitaka nema zdravstvene koristi, a to uključuje i voćne sokove, ako se sa njima pretjera. Višak šećera je povezan sa povećanjem tjelesne težine, faktorom rizika za mnoge bolesti. To takođe može uticati na zdravlje vašeg crijevnog mikrobioma”, upozorava dr. Sami, koji potpuno izbjegava gazirana pića, bilo sa ili bez šećera.
A na kraju ove doktorske liste su gotova jela. Obično su to ultra-obrađeni obroci koji sadrže dosta dodatog šećera, masti, soli, kao i mnoge druge hemikalije, konzervanse i emulgatore, a povezuju se sa metaboličkim promjenama i lošijim zdravstvenim stanjem.
„Mogu da sadrže visoke nivoe rafinisanih ugljenih hidrata, zasićenih masti, soli i hemijskih aditiva. Često im nedostaju dijetalna vlakna, dobri izvori proteina i zdravih masti. Ishrana zasnovana na ultra-prerađenoj hrani povezana je sa brojnim zdravstvenim stanjima, uključujući bolesti srca, dijabetes tipa 2, sindrom iritabilnog crijeva, depresiju, astmu i rak“, zaključio je on za Dejli mejl.