Afrička svinjska kuga potvrđena je na ukupno 1.154 farme na teritoriji 32 opštine u Srbiji.
U Ministarstvu poljoprivrede navode da se od 28. jula afrička svinjska kuga pojavila na oko 150 farmi, a da su potvrđeni slučajevi u Vojvodini, Beogradu, centralnoj i istočnoj Srbiji. Oko 18.000 svinja je eutanazirano.
Kako prenosi RTS, afrička svinjska kuga pojavila se u maju u Mrčajevcima , u okolini Čačka, a već duže vreme je prisutna u delovima istočne i jugoistočne Srbije. To je bolest koja pogađa domaće i divlje svinje.
Područja zahvaćena afričkom svinjskom kugom trpe ozbiljne finansijske gubitke zbog uginuća životinja, kao i ograničenja na izvoz mesa i životinja.
Prva epidemija afričke svinjske kuge u Srbiji kod domaćih svinja pojavila se u januaru 2021. godine u opštini Aleksinac.
Riječ je o virusnoj bolesti koja pogađa divlje i domaće svinje, a kako lijeka nema, jedini način da se spriječi širenje zarazne bolesti je ubijanje zaraženih svinja.
– Afrička svinjska kuga je neizlječiva virusna bolest svinja uzrokovana DNK arbovirusom, jedinim članom porodice virusa pod nazivom AK Sarviridae, vrlo otpornim na vanjsko okruženje. Prvi put je otkriven u Keniji 1909. godine, nakon uvoza domaćih svinja iz Evrope, a prenosi se u ciklusima krpelj-svinja. Kod nas se najčešće prenosi posredno putem krpelja. Divlje svinje vjerovatno igraju ulogu u širenju bolesti. Razlikujemo tri ciklusa prenošenja bolesti: silvatički ciklus (odvija se u jazbini zaraženi krpelji potiču od bradavičastih svinja), domaći ciklus (nusproizvodi prerade svinja – konfiskovani, kontaminirani predmeti, životna sredina, prevozna sredstva za stoku, odjeća i obuća zaposlenih na farmama i objektima u kojima se drže svinje) i ciklus divljih svinja, kaže za Espreso veterinar Dragan Vasić i dodaje da je period inkubacije prilično širok i kreće se od četiri do devetnaest dana.
Virus može ostati na leševima mrtvih i zaklanih životinja, glodavaca i insekata.
Prema podacima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), kada se razvije, ova bolest može dovesti do uginuća životinje za nekoliko dana, a smrtnost je i do 100 posto.
Domaće svinje koje su zaražene oslobađaju velike količine virusa tokom kliničke bolesti.
– Bolesne svinje izlučuju virus putem urina, izmeta, pljuvačke i suza. Često dolazi do iznenadnog uginuća većeg broja svinja bez izraženih kliničkih simptoma. Čuvari svinja obično mogu primijetiti groznicu kod svinja, eritem na koži i abortuse kod gravidnih krmača. Veterinari na obdukciji mogu posumnjati na infekciju tako što nađu krvarenje na bubrezima, otok slezine, alveolarni edem pluća i čitav niz drugih promjena na organima, kaže naš sagovornik.
Kako prepoznati afričku svinjsku kugu
Šta učiniti u slučaju ove neizlječive bolesti?
Glavne mjere za sprječavanje zaraze su popis stanovništva, obilježavanje, zdravstveni nadzor svih svinja na farmama, dijagnostika domaćih i divljih svinja, kao i mjere kontrole, zabrane i ograničenja kretanja i prometa živih svinja, svinjskog mesa, nusproizvoda. od svinja iz područja pod ograničenjima.
Kada se životinje eutanaziraju, postoje jasno propisana pravila o tome gdje se zakopavaju i kako se zaraženo područje čisti i dezinficira.
Važno je napomenuti da samo ovlaštena lica mogu obavljati eutanaziju i uklanjanje.
– Poljoprivrednici su dužni da, po konstataciji uginuća većeg broja svinja, odmah obavijestiti resornog veterinara. Nakon dobijanja pozitivnog nalaza, domaćinstvo i objekti se izoluju, preostale svinje eutanaziraju i leševi se neškodljivo uklanjaju, kao i kompletno čišćenje i dezinfekcija domaćinstva po jasno definisanoj zakonskoj proceduri, objašnjava za Espreso veterinar Vasić .
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je i video s uputama šta učiniti u slučaju izbijanja AKS-a.
Šta farmeri treba da rade?
Postoji li opasnost za ljude?
AKS je ozbiljna prijetnja sistemima proizvodnje svinja.
Osim ugrožavanja sigurnosti hrane i ugrožavanja života životinja za proizvođače svinja i drugih aktera u lancu snabdijevanja, to može imati i velike posljedice na međunarodnu trgovinu kao rezultat trgovinskih ograničenja.
Od našeg sagovornika tražili smo odgovore na pitanja koja su mnogi ovih dana tražili na internetu – da li je afrička svinjska kuga opasna po ljude i može li se prenijeti preko mesnih prerađevina.
– Ova zarazna bolest se ne prenosi na ljude. Ne postoji opasnost za ljude koji konzumiraju termički obrađenu svinjetinu u smislu da budu zaraženi virusom. Može se prenijeti kroz prerađene proizvode, njihovu potrošnju. U prerađenim proizvodima, u zavisnosti od tehničke obrade, virus može postojati od 15 dana do nekoliko meseci, kaže za Espreso veterinar Dragan Vasić.
Jaka ekonomska bolest
Iako afrička svinjska kuga nije smrtonosna za ljude, ona definitivno može biti razorna za ekonomiju. Ako se zaraza ne suzbije što je prije moguće, uzgajivači tvrde da bi krajem godine moglo doći do nestašice mesa za prodaju.
Cijena svinjskog mesa bila je 2,3 eura po kilogramu, a sada je oko 3,3 eura po kilogramu.
Trenutna situacija bi mogla dodatno povećati cijene, ali je to u ovom trenutku teško predvidjeti.
Cijena svinjskog mesa u julu 2022
Jedno je sigurno – cijena svinjskog mesa na pijacama je već na istorijskom maksimumu, a građani već kupuju preskupo meso, prenosi Espreso