Ljudi tek kada “ne vide dovoljno jasno” odlaze kod očnog ljekara, što je, imajući u vidu glaukom, fatalan stav. Kada sami primetimo slabljenje vida prouzrokovano glaukomom, uglavnom je već kasno i već postoji značajno nenadoknadivo oštećenje. Čak 50 odsto osoba sa utvrđenim glaukomom se ne liječi.
– Neznanje i zanemarivanje sopstvenog zdravlja ogleda se u činjenici da veliki broj obolelih osoba nije svestan da ima glaukom. Pojavljuje se najčešće u formi hroničnog glaukoma, te ne pokazuje nikakve simptome. Gubitak vida je neprimjetan jer se prvo gubi periferni vid što obolela osoba ne primećuje – kaže dr Gordana Bencun Kovačević, oftalmolog.
Sve počinje tako što pacijent ne vidi jasno, posebno dok čita, i s mukom prepoznaje lica, ali se ne osvrće na to dok stanje ne dođe do alarmantnog. Očno dno je, objašnjava doktorka, veoma složeno jer se na njemu, osim očnog živca, nalazi i žuta mrlja, poznata i kao tačka jasog vida. Ona nam omogućava da čitamo, pišemo i da jasno vidimo konkretne predmete koje posmatramo. Promene u žutoj mrlji ukazuju na oštećenja koja dovode do slabljenja ili potpunog gubitka centralnog vida, što pacijent prvo primeti kao zakrivljenje teksta prilikom čitanja.
Bolesti očnog dna
Očno dno je unutrašnji dio oka, koji se ne može videti biomikroskopom, zato što se nalazi iza očnog sočiva. Pregled očnog dna uključuje pregled staklastog tela, početka vidnog živca, krvnih sudova, mrežnjače, žute mrlje i perifernih dijelova mrežnjače.
Pregledom očnog dna možemo da utvrdimo da li neko boluje od šećerne bolesti, povišenog očnog pritiska, hipertenzije, neuroloških oboljenja poput multipla skleroze, tumora na mozgu, degenerativnih bolesti izazvanih starenjem.
– Promjene na očnom dnu su uglavnom degerativne, pa tu uključujemo i glaukom, jer on oštećuje očni živac. Takođe, dijabet dovodi do ozbiljnih probelma na očnom dnu, a spada u treću i najmasovnij promenu u makuli, u narodu poznatom, kao žuta mrlja – kaže dr Kovačević.
Od žute mrlje do sljepila
Makula ili žuta mrlja je specijalni dio mrežnjače zadužen za centralni vid i razlikovanje detalja.
– Svi mi imamo makulu. Ona je odgovorna za naš centralni vid, sa tom zonom oka mi razgledamo detalje. Zato naglašavamo značaj preventivnog pregleda. Ljekari ne mogu potpuno da se izliječe sve bolesti na očnom dnu. Možemo da ih liječimo i držimo pod kontrolom. Upravo iz ovoh razloga su pregledi poslije četrdesete godine obavezno jednom godišnje – ističe dr Gordane Bencun Kovačević.
Dijabetičarima povećavan rizik od slepila
Osobe s dijabetesom izložene su mnogo većem riziku od očnih oboljenja nego zdravi ljudi, pa je za njih najvažnije da se redovno kontrolišu kako bi se što duže odložile komplikacije ove bolesti. Doktorka Bencun Kovačević Ističe značaj preventivnog pregleda kod pacijenata oboljelih od dijabeta, jerkako kaže, je svakim danom broj oboleoh od dijabeta samo raste.
Endokrilonolog i oftalmolog moraju da rade u timu, jer “trče ka istom cilju” i zaista su tada pozitivni rezultati kod osoba sa dijabetesom vidljivi.
– Mi kao oftamolozi vidimo odmah da li je pacijent regulisan, da li je pod kontrolom svog ljekara, da li su promene stabilne, ili su galopirajuće, ili su promjene teške, tako da kao što oni ne mogu da izlče dijabet, tako ni mi ne možemo da izlečimo promene na očnom dnu, ali možemo te promjene da “ugasimo”, suzbijemo i ne dozvolimo da se dalje šire. Na primjer, ako vi sasvim slučajnim pregledom kod lekara interniste saznate da imate povišen šećer u krvi, internista će vas poslati kod endokrinologa, zatim endokrinolog će vas poslati kod oftalmologa i vi kao pacijent, uslovno rečeno, ćete biti pod nadzorom i kontrolom – zaključuje oftalmološkinja Gordana.