Manjak radne snage osjeća se posvuda u Njemačkoj. Ugostitelji nemaju konobare i kuhare, građevinari nemaju keramičare i instalatere, a bolnice doktore i medicinske sestre. O starcima se nema ko brinuti, a kompanije ne mogu zaštititi svoje poslovanje od hakera jer nema IT radnika, javlja dpa.
Sadašnji zakon o useljavanju kvalificiranih radnika 2020. usvojila je velika koalicija demokršćana (CDU/CSU) Angele Merkel i sada vladajućih socijaldemokrata (SPD) kancelara Olafa Scholza.
Te su promjene očito bile nedostatne i deficit radnika, posebice visokokvalificiranih, nastavio se povećavati.
Sadašnja vladina koalicija SPD-a, Zelenih i liberala (FDP) stoga je u petak, nakon brojnih unutarnjih natezanja, progurala kroz Bundestag reformu zakona o imigraciji radne snage.
Koje su glavne novine uredbe?
Ono što je novost je tzv. chance card, odnosno sistem pojedinačnog bodovanja kandidata za useljavanje na posao. Kriteriji su poznavanje njemačkog jezika, radno iskustvo, dob i veze s Njemačkom. Kanada već godinama koristi sličan sistem.
Njemačka će ubuduće otvarati vrata IT stručnjacima i bez diplome, pod uvjetom da dokažu svoje kvalifikacije. Vlada time želi potaknuti zakašnjelu digitalizaciju društva i privrede.
Tražitelji azila s radnom kvalifikacijom koji dobiju ponudu za posao u budućnosti ne moraju napuštati Njemačku i boriti se za useljeničku dozvolu iz inozemstva, već mogu početi raditi direktno. Uvjet je poništenje zahtjeva za azil.
Promjena je i to što će visokokvalificirani stručnjaci iz zemalja izvan Europske unije koji dolaze na posao ubuduće moći dovesti ne samo supružnika i djecu, već i oba para roditelja, pod uvjetom da ih mogu uzdržavati. Roditelji neće moći podnijeti zahtjev za socijalnu pomoć.
Ko može imati koristi od novih pravila?
Očekuje se da će prvenstveno profitirati njemačke kompanije koje sada ne mogu popuniti otvorena radna mjesta pa trpe gubitke ili ne ostvaruju moguću zaradu.
Naravno, profitirati će i radnici iz inozemstva koji se nadaju većoj plaći i boljim mogućnostima napredovanja u Njemačkoj. Čak i oni koji bi morali napustiti zemlju u sadašnjim uvjetima dobit će priliku dobiti boravak kroz obuku ili zapošljavanje.
Kakvi su izgledi za uspjeh?
Činjenicu da zakon o useljavanju kvalificiranih radnika iz 2020. nije postigao željeni rezultat djelimično je prikrila pandemija, ograničavanjem prekogranične mobilnosti.
Osim toga, administrativni zahtjevi za kandidate za imigraciju na posao još uvijek su ogromni. Procedura je toliko komplicirana i spora da su mnogi, uključujući i one koje je pozvala njemačka kompanija, u međuvremenu odustali. Uska grla su njemačke ambasade i konzulati, gdje kandidati čekaju mjesecima, pa i godinama, samo na termin za razgovor.
Vladajuća koalicija obećala je raditi na pojednostavljenju i ubrzanju procedure ulaska.
Posebni izaslanik za migracijske sporazume Joachim Stamp ponudit će pojedinim zemljama kvote za useljavanje radnika u Njemačku. Ljudi iz kvota useljavat će se mimo redovne procedure, samo uz ugovor s poslodavcem.
Zauzvrat će se zemlje koje dobiju kvotu obvezati na bolju saradnju u prihvaćanju vlastitih državljana iz Njemačke. Ovaj sporazum već postoji sa zemljama Zapadnog Balkana i propisi imaju kolokvijalni naziv Propisi Zapadnog Balkana.
Vladina koalicija novim propisima udvostručuje važeću kvotu za useljavanje državljana Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, s 25.000 na 50.000 radnika godišnje.
Pregovori o nacrtu zakona o useljavanju radnika ponovno su razotkrili neslaganje u koalicijama, prije svega između ekološke stranke Zelenih i ekonomskog FDP-a. Soltzov SPD najčešće je imao ulogu posrednika u sporu.
Socijaldemokrati su uz planirane izmjene zakona o državljanstvu željeli proći u parlamentu i zakon o useljeništvu, ali su to blokirali prigovori liberala.
Vlada već sljedeće sedmice namjerava raspravljati o reformi zakona o državljanstvu, a predstoje i rasprave o reformi zakona o odgoju i obrazovanju.
Potonji od ta dva zakona, prema riječima ministra rada Hubertusa Heila, jedna je od važnih poluga poticanja ljudi da se prijave za posao, i to ne samo iz inozemstva.
Reforma bi trebala riješiti problem hiljade hronično nepopunjenih radnih mjesta za radno iskustvo i naukovanje, primjerice subvencijama za putovanje kandidata i radno osposobljavanje, prenosi Fenix magazin.