Evo kako da reagujete kada se nekome sloši i padne u nesvijest!
Stresni i stravični događaji koji su zadesili Srbiju i od kojih građani Srbije ne mogu još uvijek da se oporave i te kako se odražavaju na zdravstveno stanje, kako psihičko tako i fizičko. Povećani stres, napadi panike, anksiznost, kolabiranje organizma i nesvjestice – neki su od njih.
Samo juče, prilikom odavanja pomena stradaloj djeci i čuvaru u OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu, u Hramu Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, više od dvadesotoro djece, zbog slabosti, kolabiralo i palo u nesvijest. Pomen, uz besjedu episkopa valjevskog Isihija, trajao je 45 minuta, ali je zbog gužve, vrućine i nedostatka vazduha dosta djece palo u nesvijest.
Šta raditi u takvim situacijama, kada je prisustvo gužve ogromno i pridodato uz sve negativne emocije i stres koji se kod mnogih odražava. Ostati imun na stravične događaje je vrlo teško, dok je odražavanje na organizam kod svakog drugačije. A evo šta da radite ukoliko osjetite neke od simptoma.
Bitno je napomenuti da osjećaj nesvjestice i pad u nesvijest tj. gubitak svijesti nisu isto. Osjećaj nesvjestice ne mora uvek da rezultira padom u nesvest. Gubitak svesti može da bude povezan sa padom pacijenta, ali pad pacijenta može biti uzrokovan vrtoglavicom ili spoticanjem, bez gubitka svesti, prenosi “Stetoskop. info”.
Ukoliko dođemo u situaciju da se nađemo pored osobe koja je kolabirala, važno je da znamo kako možemo da joj ukažemo prvu pomoć. U momentu kada se nađete pored nekog ko se onesvijestio prvo što je potrebno da uradite jeste da pozvete Hitnu pomoć, a onda učinite ono što je u vašoj moći kako bi ugroženog zbrinuli dok ljekari ne stignu.
Šta uraditi ako se neko u vašoj blizini onesvijesti?
Pomozite osobi da sedne na zemlju, u stolicu ili je položite da legne kako bi izbegla povrede. Otpustite kaiševe, ogrlice, usku odeću ili druge stvari koje ometaju protok krvi. Stavite osobu na leđa, sa podignutim nogama ako je moguće, da biste poboljšali povratak krvi u srce i na taj način obnovili odgovarajuću cerebralnu cirkulaciju.
Procijenite vitalne znakove poput pulsa i disanja da biste razlikovali srčani zastoj od nesvjestice. Ne pokušavajte da podignete pacijenta dok sam ne ukaže spremnost za to. Prerano buđenje pacijenta može dovesti do ponovnog gubitka svesti.
(MONDO)